Menu

 

Svjetska Sedmica Dojenja 2016

ssd2016n
ssd2016

''Dojenje - ključ održivog razvoja''

Svjetska sedmica dojenja je akciona sedmica koju organizuje WABA (World Alliance for Breastfeeding Action). Ona je najveća zajednička organizovana kampanja svih organizacija koje rade na unaprijeđenju dojenja, a kojima pripadaju i UNICEF i SZO; SSD se obilježava od 1991. godine u preko 120 zemalja. U Bosni i Hercegovini se ona obilježava u prvoj sedmici mjeseca oktobra;

Šta je WABA?

To je globalna inicijativa za zaštitu, potporu i unaprijeđenje dojenja u cijelom svijetu, koja se bazira na 1990. god. donešenoj Innocenti-deklaraciji o zaštiti, unaprijeđenju i potpori dojenju, te globalnoj strategiji za ishranu dojenčadi i male djece koju su izradile SZO i UNICEF.

Sta je cilj Svjetske sedmice dojenja?

Stavljanje dojenja u centar pažnje kao jedini normalan, prilagođen način ishrane za dojenčad; Pružiti potporu majkama i pružiti im prikladne informacije, kako bi se one mogle iformiranim odabirom odlučiti za ili protiv dojenja svoga djeteta.

Isto tako je Svjetska sedmica dojenja namjenjena platforma, da se postane politički aktivno; !kcije teže tome da se ostvare što bolji uslovi za majke i njihovu djecu kako bi one mogle uspostaviti i održati isključivo dojenje u prvih šest mjeseci djetetovog života, a nakon toga nastaviti sa dojenjem uz uvođenje odgovrajuće druge hrane sve dok dijete ne napuni dvije godine života;

Ovogodišnja tema Svjetske Sedmice dojenja je: „Dojenje – ključ održivog razvoja“

Tema je bazirana na osnovu 17 ciljeva održivog razvoja koje su sebi u septembru 2015. god. postavile vlade širom svijeta, i zalažu se za njihovo ostvarivanje do 2030; god; Ostvarivanjem ovih ciljeva teži se rješavanju uzroka siromaštva, i nudi se vizija za razvoj koja će biti od koristi svim ljudima u svijetu;

 

Svako od nas je dužan na svoj način doprinijeti dostizanju ovih ciljeva!!! 

U Svjetskoj Sedmici Dojenja 2016. se želi ukazati na to kako se dojenjem znatno može utjecati na ostvarivanje svih ovih ciljeva i kako dojenje može doprinijeti u velikoj mjeri dostizanju ciljeva; Dojenje je usko povezano sa svakim od ovih ciljeva i ako u našoj zemlji povećamo stopu dojene djece značajno ćemo doprinijeti i ostvarivanju održivog razvoja, te smanjenja siromaštva;

ciljevissd

 

 

Ciljevi ovogodišnje Svjetske Sedmice Dojenja su:

  1. Informisati javnost o ciljevima održivog razvoja i o tome kako su oni usko povezani sa dojenjem i ishranom novorođenčadi, dojenčadi i male djece.
  2. Čvrsto povezati ove ciljeve sa dojenjem i usidriti dojenje kao važan segment održivog razvoja.
  3. „Galvanise“ potaknuti razne akcije na svim razinama o dojenju i IYCF u novoj eri SDG-s.
  4. Uključiti i angažirati što širi spektar učesnika koji će zajednički raditi na unaprijeđenju, zaštiti i potpori dojenju. 

 

Kako je dojenje povezano sa svakim od 17 razvojnih ciljeva?

  1. Dojenje je prirodan i povoljan način ishrane dojenčadi i male djece; Moguće je kod svakog i ne opterećuje kućni budžet za razliku od ishrane mliječnom formulom; Dojenje doprinosi smanjenju siromaštva;
  2. Isključivo dojenje i dalje dojenje do druge godine, i nakon toga nudi kvalitativno vrijedne nutrijente i dovoljno energije i može pomoći da se spriječi glad, pothranjenost i preuhranjenost; Dojenje također znači sigurnost u ishrani za djecu;
  3. Dojenje poboljšava zdravlje, razvoj i preživljavanje djece; Dojenje također doprinosi poboljšanju zdravlja i dobrog osjećaja kod majki, kratkoročno, tako i dugoročno;
  4. Dojenje i prilagođena dohrana su temelj za učenje pripravnosti; Dojenje i dobar kvalitet dohrane značano doprinose psihološkom i kognitivnom razvoju i tako unaprijeđuju učenje;
  5. Dojenje je najveći korektor (Equalizer) da se svakom djetetu omogući fer i najbolji start u život; Dojenje je zasigurno jedno od ženskih prava i one trebaju biti potpomognute od strane društva da ostvare optimalno dojenje; Dojenje na ženu može djelovati zadovoljavajuće u smislu da jesposobna hraniti svoje dijete.
  6. Dojenje na zahtjev djeteta znači da dijete dobije svu potrebnu vodu iz majčinog mlijeka, čak i u toplim predjelima. S druge strane hranjenje mliječnom formulom zahtjeva pristupačnost čiste vode, higijenske uslove i sanitarnu razvijenost.
  7. Dojenje zahtjeva manju potrošnju energije od hranjenja mliječnom formulom; Ono smanjuje potrebe za vodom, drvetom i fosilnim gorivima u domaćinstvu;
  8. Žene dojilje koje su potpomognute od strane svojih poslodavaca, su produktivnije i lojalnije. Porodiljsko odsustvo i druge poslovne politike, mogu ženama omogućiti da kombinuju tj. usklade posao sa dojenjem. Radna mjesta bi se trebala prilagoditi ženama u vremenu dok one doje svoju djecu.
  9. Sa industrijalizacijom i urbanizacijom, sve više se vrijeme i prostor postavljaju kao izazovi; Ovo posebno predstavlja izazove za zaposlene žene u vremenu dojenja; Društvo i poslodavci mogu značajno doprinijeti time što se omoguće prostorije za dojenje u radnoj organizaciji (poslodavac) ili u blizini radne organizacije (društvo).
  10. Prakse dojenja se razlikuju po čitavom svijetu; Dojenje mora biti zaštićeno, unaprijeđeno i podržano od svih; Naročito unutar siromašnih i ugroženih grupa; To će doprinjeti smanjenju nejednakosti.
  11. U ubrzanom načinu života velikih gradova, i drugih sredina, dojilje i njihova djeca se trebaju osjećati poželjno i slobodno da doje na javnim mjestima; U različitim katastrofama i humanitarnim krizama, te štrajkovima žene i djeca su nerazmijerno (posebno) pogođeni; Trudnice i dojilje trebaju posebnu podršku u takvim situacijama;
  12. Dojenje osigurava zdrav, za život održiv, ekološki naklonjen, bez potrebe za posebnim resursima, samoodrživ i prirodan izvor hrane i načina hranjenja;
  13. Dojenje osigurava za dojenčad zdravlje i hranu za vrijeme vanrednih stanja i vremenom izazvanih katastrofa izazvanih globalnim zagrijavanjem.
  14. Dojenje znači manje otpada u poređenju sa hranjenjem mliječnom formulom; Proizvodnja i prodaja mliječnih formula dovode do rasipanja, te do zagađenja mora i utječe na život živih morskih organizama.
  15. Dojenje je ekološki prihvatljivije u poređenju sa korištenjem mliječne formule; Proizvodnja formule utječe na proizvodnju mlijeka koja često vrši pritisak na prirodne izvore; Dojenje pozitivno djeluje na smanjenje emisije ugljičnog dioksida i na klimatske promjene;
  16. Dojenje je kao sastavni dio zastupljeno u mnogim okvirima ljudskih prava i konvencijama; Državni zakoni i njihove odredbe za zaštitu majki dojilja, te njihove djece su neophodni kako bi se osiguralo da njihova prava budu zaista ostvarena.
  17. Globalna strategija za ishranu dojenčadi i male djece promiče višesektorsku saradnju i može kroz različita partnerstva doprinijeti u razvoju različitih programa i inicijativa koje podržavaju dojenje. 

Pripremile i prilagodile: Centar „Fenix“, Emina M., Anela I., Adisa H.IBCLC Oktobar 2016

Share