Uspostavljanje i održavanje dojenja u kriznim situacijama

Poplave koje su zadesile našu Bosnu i Hercegovinu tokom mjeseca maja 2014. Te godine, su nas opomenule da se katastrofe mogu i dešavaju svugdje i veoma često nisu predvidive i stanovništvo zahvaćeno katastrofama najčešće ne bude pripremljeno. Kao zagovarači dojenja u Cenztru „Fenix“ smatramo da je važno joše jendom skrenuti pažnju na ZNAČAJ I ODRŽAVANJE DOJENJA u kriznim situacijama, kakva je i poplava.

Svjedoci smo da humanitarna pomoć koja dolazi u našu zemlju  nakon prirodne katastrofe koja nas je zadesila sadrži znatne količine adaptiranog mlijeka i kašica za djecu. SZO je već ranijih godina upozoravala  i savjetovala da se u krizna područja ne trebaju donirati adaptirana mlijeka, da je pomoć poželjno ponuditi u hrani za majke, educiranju  i pomoći zdravstvenom osoblju koje radi sa majkama dojiljama. Od velike je važnosti da širimo znanje o dojenju posebno u području koje je zahvaćeno prirodnom katastrofom i područjima gdje su smještena raseljena lica.

Dojenje štiti dojenčad u prirodnim katastrofama bez obzira na to gdje i kako živite!
Važno je da ova poruka dopre do svjesnosti svih nas. Također je važno da osobe koje pomažu u ovim situacijma znaju podržati dojenje i pomoći dojiljama kako da održe dojenje. Važno je da se sazna da pomoć u adaptiranom mlijeku može više naškoditi nego pomoći. Bolje bi bilo da se majke dojilje opskrbe sa dovoljnim količinama hrane i vode, nego da se dijele flašice i tako utječe na prestanak dojenja.

Majke dojilje koje u ovakvim situacijama moraju napustiti svoje domove, mogu barem biti sigurne da svoje bebe mogu i dalje hraniti na najbolji način i ne moraju razmišljati o mogućnosti gdje mogu kuhati vodu i o tome da li je voda higijenski ispravna za piće. Istovremeno, dojenje doprinosi tome da svoju djecu aktivno štite od infekcija, što je veoma važan faktor u vremenu sa povećanim rizikom od infekcija i samo djelimičnom ili potpuno nedostupnom medicinskom pomoći.

SZO savjetuje isključivo dojenje u prvih šest mjeseci djetetovog života, nastavak dojenja uz dohranu u prve dvije godine djetetovog života, a i poslije toga ukoliko dijete i majka to žele.  Ne postoji gornja granica za dojenje, i dokazano je da dužina dojenja može samo pozitivno utjecati na zdravlje djeteta i majke.

Djeca su ona koja su vanrednim situacijama najranjivija – smrtnost djece od proljeva, bolesti dišnih puteva i nedovoljne ishrane može porasti od 2 do 70%.

Dojenje je intervencija koja spašava živote i njime je zaštita dojenčadi najveća.
U kriznim situacijama majkama je neophodna aktivna podrška da bi dalje dojile i da bi se dojenje ponovo oživjelo.

Životno je važno biti pripremljen na katastrofalna dešavanja. Podrška dojenju u normalnim okolnostima jača sposobnost majke, da se ona snađe u kriznim situacijma. 

Savjeti za trudnice

• Skoro sve žene mogu dojiti svoju djecu, smatra se da na cijelom svijetu ima oko 3% žena koje (uglavnom zbog teških bolesti) nisu u stanju dojiti
• Veličina grudi, oblik bradavice, dob trudnice nisu presudni u uspostavljanju dojenja
• Slušajte samo dobre i pozitivne priče o dojenju
• Ako ste se odlučili dojiti svoje dijete ne primajte poklone u vidu flašica, duda, adaptiranog mlijeka
• Tijelo će se samo pripremiti za dojenje, nije potrebno da se posebno brinete ili pripremate
• Kada uspostavite dojenje, bićete neovisni od bilo čije pomoći i sami nećete morati izdvajati značajne količine novca za kupovanje adaptirane hrane, pribora, te ćete manje sa svojim djetetom biti kod liječnika i samim tim manje novca izdvajati za liječenje

Savjeti za porodilje

• Osoblju rodilišta gdje se porodite dajte do znanja  -  recite im - da želite dojiti svoje dijete
• Prvi podoj se treba dogoditi unutar prvog sata nakon poroda
• Nakon carskog reza se prvi podoj treba dogoditi čim se majka osjeća dovoljno dobro nakon što se probudi iz anestezije
• Nakon prvog podoja se dijete doji na zahtjev, ukoliko se dijete prvih dana ne budi samo, potrebno ga je probuditi u razmacima od 1,5 do 2 sata. Kako u toku dana, tako i u toku noći
• Pri svakom podoju se djetetu nude obadvije dojke
• Ležeći položaj pri dojenju je u prvim danima većini žena najudobniji i najlakši
• Kolostrum, mlijeko prvih dana, je posebno mlijeko za novorođenčad. Ono sadrži posebno mnogo zaštitnih faktora, koji kod svakog podoja oblažu sluznicu crijeva i tako  kratkoročno i dugoročno štite dijete od mnogih uzročnika bolesti. Posebni sastojci kolostruma se brinu za zdravu crijevnu floru. Ovo mlijeko se lako probavlja i sadrži dodatne enzime, koji potpomažu probavu novorođenčeta. Zbog toga je želudac već nakon jedan i pol sat prazan, i često beba tada želi ponovo sisati.
• Zdravo, zrelo novorođenče kod dojenja na zahtjev dobija u majčinom mlijeku sve što mu je potrebno. Dodavanje druge hrane je potrebno samo u posebnim zdravstvenim stanjima djeteta (savjeti nacionalne komisije za dojenje). Rutinsko dohranjivanje znatno ometa izgradnju crijevne flore i zaštitnog sloja na crijevima, početak većeg stvaranja mlijeka kod majke i pravilno sisanje kod djeteta.
• Svako novorođenče u prva dva tri dana može izgubiti do 10% svoje porođajne težine, ovo je fiziloška pojava i ne treba biti razlog dohranjivanja
• Veća količina mlijeka tj. nadolazak mlijeka se dešava treći do četvrti dan nakon poroda, da bi sebi olakšali, ovih dana dojite češće.
• Od trećeg do petoga dana djetetovog života povećan je nivo bilirubina u djetovoj krvi, što je također fiziološka pojava. Djeca u ovim danima mogu biti pospanija, sporije i kraće sisati. Kako se nivo bilirubina ne bi znatno povećao važno je dijete ukoliko je potrebno buditi svakih 1,5 -2 sata i dojiti na obadvije dojke. Bilirubin se izlučuje stolicom, sto više stolica dijete bude imalo, to će se brže smanjivati nivo bilirubina u krvi. Bilirubin se također resorbuje UV zracima, tako da svoju bebu možete ovih dana staviti blizu prozora, kako bi sunčeva svijetlost mogla dopirati do bebe.
• Prije podoja nije potrebno prati dojke, ali je jako važno oprati ruke sapunom

Savjeti za majke sa djecom do mjesec dana

• Dojenje na zahtjev je najbolji način hranjenja djeteta. To znači da novorođenče doji onako često i dugo koliko ono samo želi.
• U svakom podoju djetetu nudite obadvije dojke, ovo će dobro doći i vama i djetetu.
• Izbjegavajte davanje dude/cucle djetetu, ona otežava uspostavljanje dojenja, može dovesti do toga da dijete sporije dobija na tjelesnoj težini
• Ukoliko beba u prvih mjesec dana života u toku 24 sata ima 5-6 mokrih pelena i barem 1-2 stolice ona dobija dovoljno majčinog mlijeka, napreduje i raste
• Ako primijetite da vaša beba ima manji broj mokrih pelena pokušajte provjeriti tehniku dojenja, podojiti češće ili produžiti podoje
• Dojilje nemaju razloga da se suzdržavaju od bilo koje vrste hrane, voća ili povrća. Pijte dovoljno tekućine.
• Majčino mlijeko ne može biti loše kvalitete, čak i onda kada majke oskudijevaju sa hranom
• Adaptirano mlijeko nije ni 10% dobro kao majčino mlijeko, adaptiranom mlijeku nedostaju mnogi sastojci koji su važni za zdrav rast i razvoj novorođenčeta

Savjeti za majke sa djecom od 6 mjeseci do godinu dana

• Nakon šestog mjeseca većini dojenčadi je potrebna dodatna hrana uz majčino mlijeko
• Dohrana se djetetu nudi nakon podoja, u početku jedan put dnevno, a kasnije dva I više puta
• Nakon dohrane se djetetu nudi voda na kašičicu ili iz plastične čaše
• Nema razloga da sada koristite flašicu
• Iz onog obroka što pripremate cijeloj porodici izdvojite ono što je najzdravije za vašu bebu
• U prvih godinu dana se djetetu ne daje: so, šećer, paradajz, kravlje mlijeko, jaja
• Pobrinite se da kao i ostatku porodice povrće i voće temeljno operete prije pripreme

Mi svi se možemo pobrinuti, da koliko god je moguće više žena budu dovedene u stanje, da razviju pozitivan odnos prema dojenju i da im se omogući dobar početak dojenja.
Važno je da se dojenje u „normalnim situacijama“ ne doživljava kao teško, neudobno, nepraktično. Dobro informisani i pomognuti roditelji su ključ za uspješno i zadovoljno vrijeme dojenja. Ako je jasno da je dojenje „normalno“, onda će u kriznim situacijama mnogo ljudi obratiti pažnju na to da zadrže što je moguće više „normalnog“.
U isto vrijeme se mora kod roditelja, ali i osoba koje pomažu u ovakvim situacijama razviti svijest o tome, da u tim momentima „jednostavno rješenje“, kao što je slanje i podjela adaptiranog mlijeka u krizna područja sa sobom nosi rizike. Osobe koje pomažu moraju biti informisane kako na najbolji način mogu pomoći majkama koje doje. Osoblje humanitarnih organizacija treba solidno osnovno znanje o dojenju, rizicima ne – dojenja! Osnovna pravila u pripremanju adaptirane hrane, kao i tačno rukovanje sa flašicama i dudama ovdje nije dovoljno.
Mi svi možemo savjetovati i informisati i tako učiniti nešto da i u kriznim i u normalnim situacijama dojenje bude zaštićeno i unaprijeđeno.

Centar za majku i dijete „Fenix“ Sanski Most

Emina Majdankić i Adisa Hotić, IBCLC savjetnice za dojenje